Acido-bazni status

Sadržaj

pacijent mora imati stabilan FiO₂ barem 10 minuta prije uzimanja uzorka
treba zabilježiti položaj pacijenta
- saturacija je obično lošija u ležećem položaju
treba zabilježiti način disanja pacijenta
- (hiperventilacija, Cheyne-Stokesovo disanje itd)
- promjene u načinu disanja mogu značajno utjecati na PCO₂ i PO₂
produljeni pokušaji uzimanja uzorka mogu dovesti do hiperventilacije
zabilježiti tjelesnu temperaturu
- izmjereni PO₂ raste kako se krv zagrijava
- do povećanja PO₂ dolazi zbog pomaka krivulje disocijacije oksihemoglobina u desno i zato što je topljivost plinova manja u toplijim tekućinama
- hipotermija:
  - pomiče krivulju disocijacije hemoglobina u lijevo
  - zagrijavanjem uzorka na temperaturu od 37˚C
    - toplijivost kisika se smanjuje
    - dobivamo višu izmjerenu vrijednost PO₂
- PCO₂ će također umjereno rasti prilikom zagrijavanja krvi, što može blago sniziti pH
prije kanuliranja radijalne arterije, provjeriti kolateralni protok ulnarnom arterijom
Allenov test
- podići ruku
- komprimirati ulnarnu i radijalnu arteriju
- nakon kratkog vremena otpustiti ulnarnu arteriju
- ako je protok ulnarnom arterijom zadovoljavajući, šaka će pocrvenjeti za 5 - 7 sekundi
rezultati Allenovog testa jako ovise o ispitivaču
ima slabu osjetljivost
ipak ga treba provesti, osobito prije postavljanja trajne kanile

zglob postaviti u položaj blage ekstenzije
očistiti kožu najprije jodnom otopinom, zatim obrisati alkoholom
davanje lokalne anestezije (lidokain), obično nije potrebno
- veća količina anestetika može "sakriti" arterijske pulsacije
- ukoliko nemamo posebne sisteme za arterijsku punkciju:
- koristiti tro-mililitarske šprice "proprane" heparinom s iglom od 21 gauge-a
arteriji se pristupa pod kutem od 45˚
po ulasku u arteriju, trebala bi se pojaviti krv koja će ispuniti špricu
- aspiracija obično nije potrebna
nakon uzimanja uzorka, ukloniti iglu i pritisnuti mjesto punkcije barem 5 minuta
- pritisak održavati i dulje ukoliko je prisutna koagulapatija
analizu izvršiti odmah
ukoliko je analiza odgođena, postaviti uzorak na led

točnost rezultata ovisi o brzoj analizi nakon uzorkovanja
u većini slučajeva, PCO₂ raste 3 -10 mmHg/h u nehlađenom uzorku
- to dovodi do blagog pada pH
PCO₂ u pravilu ostaje stabilan 1 - 2 h u uzorku koji je postavljen na led

PO₂ može značajno pasti u uzorku ako je značajna njegova potrošnja in vitro
- to se obično događa kod značajne leukocitoze ili trombocitoze
- može se spriječiti postavljanjem uzorka ne led neposredno nakon vađenja
može doći i do difuzije kisika kroz plastične stijenke šprice, što može dovesti do pojave lažno niskog PO₂
- to je jače izraženo u uzorcima s visokim PO₂

metabolički aktivni leukociti mogu proizvesti veće količine CO₂ i dovesti do razvitka acidoze in vitro
pri sobnoj temperaturi, nastavlja se anaerobna glikoliza u eritrocitima i leukocitima
- tako nastale male količine organskih kiselina mogu blago sniziti pH
veća količina heparina dodana u špricu može vrlo malo sniziti pH

PO₂ sobnog zraka je otprilike 150 mmHg
PCO₂ sobnog zraka je praktički 0 mmHg
ako se u uzorku pojavi veća količina zračnih mjehurića
- PO₂ će, u pravilu, rasti, a PCO₂ padati
ako je količina zračnih mjehurića velika, PO₂ može porasti i do 30 mmHg
PCO₂ će se značajno smanjiti ukoliko je bazni PCO₂ jako visok

u venskoj krvi, PCO₂ je viši, a PO₂ niži nego u arterijskoj
stupanj ekstrakcije kisika jako varira za različite organe
stupanj ekstrakcije kisika također značajno varira za svaki pojedini organ u vremenu
uzorak periferne venske krvi je odraz potrošnje kisika od strane mišića i kože
nije dobar pokazatelj ukupne tjelesne potrošnje kisika

rizici arterijske punkcije su vrlo niski kod pojedinačne punkcije
značajno se povećavaju kod ponovljenih punkcija i kod postavljana trajne kanile
infekcija je vrlo rijetka
- osim ako se ne dolazi do arterije direktnim prolaskom kroz inficirano tkivo
arterijska tromboza može se izbjeći:
- mijenjenjem mjesta punktiranja
- korištenjem najmanje igle koja omogućava adekvatan tok krvi
- provjerom funkcionalnosti kolateralne cirkulacije (Allenov test)
  - oko 3% hospitaliziranih bolesnika nema adekvatnu kolateralnu cirkulaciju
ishemijske komplikacije se ipak mogu pojaviti zbog:
- tromboze
- sistemske hipotenzije
- terapije vazopresorima
- vaskularnog poremećaja (Raynaudova bolest)
oštećenje živca:
- zbog akcidentalne punkcije živca
- zbog kompresije hematomom
  - ako nije izvršena kompresija punkcijskog mjesta
  - zbog koagulopatije

1 kPa = 7.6 mmHg = 10 cm H₂O = 0.01 atm

Standardni bikarbonat: koncentracija bikarbonata u plazmi potpuno oksigenirane krvi, pri normalnom PCO₂ od 40 mmHg i standardnoj temperaturi

standardni bikarbonat ne ovisi o aktualnom PCO₂, nego je odraz metaboličkih promjena.
prilikom respiracijskih promjena, standardni bikarbonat je normalan.

Višak baza (Base excess): količina baza koja hipotetski korigira pH na 7.40 pri PaCO₂ od 40 mmHg i standardnoj temperaturi

omogućava usporedbu tako korigiranih bikarbonata s normalnom vrijednošću za taj pH (24 mmol/L)
računanje približne vrijednosti BE:

BE = [HCO₃^-] + 10*(pH - 7.40) - 24

negativni BE znači da su tjelesne zalihe bikarbonata smanjene
iz BE ne možemo zaključiti da li je promjena koncentracije bikarbonata primarna ili kompenzacijska
vrijednost BE ne diktira potrebu za davanjem bikarbonata
osobito je koristan za procjenu blagih otklona od normalne vrijednosti bikarbonata (24 ± 3 mmol/L)