Anesteziološki strojevi

Izvor: Anestezija .org

Sadržaj 1 Anesteziološki strojevi i sustavi za anesteziju 1.1 Funkcije anesteziološkog stroja 1.2 Standardi za anesteziološke strojeve 1.3 Građa anesteziološkog stroja 1.3.1 Opskrba plinovima i regulatori tlaka plinova 1.3.2 Sigurnosni alarmi za motrenje pada tlaka dotoka O2 1.3.3 Floumetar:sklop kontrolnog protočnog ventila 1.3.4 Elektronički kontrolirani sustavi za dostavu plinova 1.3.5 Omjerni sustavi 1.3.6 Ispiranje kisikom (by pass, flush) 1.3.7 Isparivači(vaporisers) 1.3.8 Anesteziološki ventilatori 1.3.9 Alarmi 1.3.10 Sustav za odvod anestetičkih plinova iz operacijske dvorane 1.3.11 Ventilacijski sustavi 1.3.12 Provjera anesteziološkoga stroja

Anesteziološki strojevi i sustavi za anesteziju

Funkcije anesteziološkog stroja

• Smanjiti rizike anestezije
• Osigurati dotok plinova do bolesnika
• Stvoriti mješavinu anestetičkih plinova
• Olakšati spontano, asistirano i kontrolirano disanje

Standardi za anesteziološke strojeve

• standardi EU se trenutno usklađuju s ISO (International Organisation for Standards)
• Zahtjevi za proširenim monitoringom :

alarm dotoka el.energije alarm pada tlaka kisika, kontrola omjera kisika mjerenje i alarme za O2, CO2 i anestetičke plinove alarm za cjelovitost dišnog sustava prekid dotoka N2O granice najvećeg tlaka

• ASA je uskladila standarde s ASTM (American Society for Testing and Materials)

Građa anesteziološkog stroja

• Sustav cijevi za protok plinova
• Omjerni sustavi
• Isparivači (vapori)
• Ventilator
• Ekran (display)

Opskrba plinovima i regulatori tlaka plinova

• Dvoplinski i troplinski strojevi (O2, N2O, zrak ili He)
• Cilindri: tlak O2 je 150-300 bara,u obliku stlačenog plina čiji tlak pada s pražnjenjem, a tlak od 51 bar N2O je tlak plinovite faze koja se nalazi iznad tekuće faze-trošenjem se smanjuje tekuća faza a tlak plinovite faze je stalan do trenutka kada se potroši tekući dio, tada manometar naglo počinje pokazivati pad tlaka

*redukcijski ventili koji tlak smanjuju na 5 bara

• Centralni dotok: prilagođen na tlak od 5 bara
  

  

• Plinovi ulaze u stroj preko ulaznih spojeva, koji su specifični za pojedini plin (PIN konfiguracija spoja)
• Sigurnosni ventil za sprječavanje povratnog protoka plinova od stroja prema cijevima ili atmosferi

Sigurnosni alarmi za motrenje pada tlaka dotoka O2

• Sigurnosni mehanizmi koji su obično smješteni nižestrujno od ulaza N2O i reagiraju na pad tlaka O2 od npr. 1,7 bara i automatski zatvaraju ili proporcionalno smanjuju dotok oksidula ili drugih plinova
• Pneumatski elektronički alarmni uređaji:(kod Ohmeda strojeva) sigurnosni sustavi unutar visokotlačnoga dijela sustava kod svakog protočnog ventila, osim za O2,koji su kontrolirani i ovisni o tlaku dotoka kisika-ne spriječava dostavu hipoksične mješavine plinova(ako nema protoka O2 jer je namjerno ili slučajno zatvoren floumetar)
• OFPD (oxygen failure protection device)kod Draeger strojeva bazira se na razmjernom principu i povezuje tlak kisika s drugim plinovima, pa će tako tlak svih plinova pasti razmjerno padu tlaka kisika

• Drugostupanjski regulator tlaka:kod Ohmeda strojeva tlačno osjetljivi zaporni ventil (presure-sensor shut-off valve):kisikov floumetar koji isporučuje stalne izlazne količine i onda kada dotok O2 premaši zadanu vrijednost, pa je omogućen protok N2O. Pri padu tlaka O2 zatvara se protok N2O povratnom spregom na oksidulov zaporni ventil, a tlak O2 je zadnji koji pada ako pada tlak dotoka O2

• Kontrolni pokazatelj omjera kisika (sensitive oxygen ratio controler-S-ORC) kompleksno sigurnosno sredstvo na suvremenim strojevima, smješteno niže od OFPD-a. Funcioniraju zajedno po principu kaskade,kada padne tlak O2 OFPD smanjuje tlak ostalih plinova, a zatim S-ORC zatvara dotok plina kada tlak O2 padne ispod 1,7 bara, a koncentracija O2 raste na 100%. Tako je protok O2 zadnji koji pada.

Floumetar:sklop kontrolnog protočnog ventila

• Precizno kontrolira i mjeri protok plinova prema zajedničkom izlazu plinova
• Dijeli sustav protoka plinova na visokotlačni i niskotlačni dio
• Rotirajući regulator kontrolira veličinu protoka kroz prozirnu *cijev(Thorpova cijev)

Fizikalni principi floumetra +Floumetarski sklop omogućuje protok plina kroz prstenasti prostor između protočne cijevi i plovka

• Plovak lebdi u ravnotežnom položaju u kojem je sila protoka plina prema gore jednaka sili težine plovka prema dolje pri zadanom protoku
• Floumetri sa stalnim tlakom- pad tlaka u sustavu iza floumetra ostaje stalan u svim položajima plovka unutar cijevi

Termin “Promjenjivi otvor”

• Protočne cijevi su konične –promjer je najmanji u dnu a najširi u vrhu cijevi, pa je prstenasti otvor između plovka i unutarnje stijenke protočne cijevi promijenjiv ovisno o položaju plovka

Suženje koje nastane može biti

• prstenasto- kod visokog protoka, protok je turbulentan i limitiran gustoćom plina
• cjevoliko -kod niskog protoka, plin teče laminarno i viskoznost je limitirajući faktor za protok

Dijelovi floumetarskog sklopa Sklop ventila za kontrolu protoka Sastoji se od: regulatora protoka, igličastog ventila, ležišta ventila, para graničnika ventila(funkcija mu je spriječiti oštećenje ležišta ventila kod krajnjeg okretanja regulatora protoka)

• Protok se mijenja promjenom položaja igličastog ventila u ležištu ventila-raste kad se kontrolni ventil okreće u smjeru obrnutom od kazaljke na satu

Sigurnosne osobine Regulator protoka kisika je fizički drukčiji od drugih, ima drukčije žlijebove, većeg je promjera, može biti uvučeno ili zaštićeno da se spriječe nehotične promjene položaja.. Floumetarski podsklop Sastoji se od: protočnih cijevi, indikatorskog plovka, graničnika i indikatorske skale

• Protočne cijevi: staklene,koničnog oblika s proširenjem prema gore, dvije cijevi serijski spojene-kontrolirane istim ventilom, očitavanje protoka od 200 ml do 12 l/min, graničnici na dnu i vrhu- gornji spriječava ispadanje plovka i zatvaranje odtoka a donji osigurava centralni smještaj plovka u zatvorenom položaju kontrolnog protočnog ventila
• Indikatorski plovak: visak, rotirajući zvonasti plovak ili lebdeća kuglica
• Floumetarska skala: razmaci su sve bliži prema vrhu, jer prstenasti otvor raste brže prema vrhu od unutrašnjeg promjera cijevi- rebraste vodilice smanjuju ovaj učinak kompresije pa se prstenasti prostor širi gotovo razmjerno

Sigurnosna obilježja: LCD (liquid crystal display) je pridružen elektroničkom senzoru za biranje protoka svakog pojedinog plina- virtualni floumetri postoje na suvremenim strojevima (Julian, Primus, Datex-Ohmeda) koji na ekranu pokazuju veličinu protoka

• potencijalno opasan sklop:kada je floumetar za oksidul smješten nižestrujno od kisikovog, pa može nastati hipoksična mješavina plinova jer znatan dio protoka kisika prolazi kroz mjesto popuštanja, a sav oksidul se usmjerava prema zajedničkom izlazu plinova. Sigurnije je da je kisikov floumetar nižestrujno od oksidulovog, jer se tada sav kisik usmjerava strujom oksidula naprijed

Problemi s floumetrima

• Propuštanje: na mjestu spoja staklenih cijevi s metalnim razdjelnikom

Potencijalno opasno jer se floumetri nalaze nižestrujno od svih sigurnosnih sustava strojeva, pa se može previdjeti, a može doći do miješanja hipoksične smjese plinova-test propuštanja prije početka rada(Draeger-test s povišenim tlakom, Ohmeda-test usisavanja s podtlakom)

• Nepreciznost:prljavština, statički elektricitet, sljepljivanje, oštećenje plovka mogu ometati njegovo kretanje i očitavanje
• Nepouzdanost skale:vrijednosti protoka moraju biti upisane izravno na cijev a ne pored

Elektronički kontrolirani sustavi za dostavu plinova

• Alternativa strojevima s floumetrima
• Nadzor koncentracije se obavlja u zatvorenom sustavu mehanizmom povratne sprege
• Dva koncepta:

Elektronička kontrola sastava inspiracijskoga plina

• Anesteziolog bira protok,sastav nosećeg plina,željene koncentracije kisika i hlapljivog anestetika u brojčanim vrijednostima-dva mjesta za plinsku analizu:
• unutar sustava za doziranje plinova
• na inspiracijskom kraku pacijentova kruga
• gotovo svi elektronički kontrolirani anesteziološki strojevi koji se nalaze na tržištu pripadaju ovoj skupini

Elektronička kontrola sastava plinova u kvantitativnom zatvorenom sustavu

• Anesteziolog prilagođava sastav inspiracijske smjese plina i koncentraciju inhalacijskog anestetika, a elektroničkom kontrolom se u sustav dodaju točno one količine plinova koje su potrebne da bi se održale zadane vrijednosti
• plinski senzor mjeri koncentracije udahnutih i izdahnutih plinova i povratnom spregom odašilje informacije sustava za doziranje. Tako se nadomještaju samo one količine koje se izgube zbog propuštanja sustava i one koje bolesnik potroši-potrošnja hlapljivih anestetika je svedena na minimum
• phisioFlex:jedan od strojeva koji se koristi ovim konceptom anestezije u kvalitativnom zatvorenom sustavu

Omjerni sustavi

• Sprječavaju dostavu hipoksične smjese
• Oksidul je povezan s kisikom mehanički ili pneumatski, pa je minimalna koncentracija kisika na zajedničkom izlazu plinova 25%

*Ohmeda: link 25 omjerni sustav mehanički integrira kontrolne ventile za protok kisika i oksidula – neovisno prilagođavanje obaju ventila – automatsko održavanje odnosa najmanje koncentracije kisika na 25%, a najvećim omjerom oksidul:kisik=3:1

*Draeger-ov osjetljivi pokazatelj omjera kisika

• S-ORC na Cato stroju- ograničava protok oksidula za razliku od Ohmeda link 25 koji povećava protok kisika- da bi spriječio nastanak hipoksične smjese

• Pneumatski sustav koji održava koncentraciju kisika s obzirom na oksidul u svježem plinu na najmanje 25% - pri protocima manjim od 1 l/min na razini znatno višoj od 25%

Ograničenja omjernih sustava

• Link 25 i S-ORC mogu pogriješiti ako je drugi plin osim kisika prisutan u cijevima – zato je potreban kisik senzor uvijek kad se upotrebljava treći plin, jer postojeći omjerni sustavi mjere samo odnos kisika i oksidula

Ispiranje kisikom (by pass, flush)

• Omogućuje komunikaciju između visoko i niskotlačnoga dijela sustava i dostavu povećanih količina kisika
• Otvaranjem toga ventila pušta se u sustav protok veći od 35 l kisika u minuti
• Taj tlak može izazvati barotraumu, a i znatno se smanjuje koncentracija inhalacijskog anestetika i oksidula u sustavu pa može doći do buđenja bolesnika za vrijeme operacije

Isparivači(vaporisers)

• Prevode inhalacijski anestetik iz tekućeg u plinovito stanje
• molekule iz tekuće faze prelaze u plinovitu dok ne postignu stalan broj molekula
• one se odbijaju o stijenke spremnika i stvaraju tlak zasićenog plina
• pri većoj temperaturi više molekula prelazi u plinovito stanje i tlak pare je veći
• Služe za prilagodbu željene koncentracije inhalacijskog anestetika

Latentna toplina isparavanja: Ona količina kalorija koja je potrebna da bi se 1 g tekućine preveo u plinovito stanje bez promjene temperature. *Energija dolazi od same tekućine ili iz vanjskog izvora Specifična toplina tvari: broj kalorija koji je potreban da se temperatura 1 g tvari povisi za 1 Celsius Toplinska vodljivost: mjera za brzinu kojom se toplina širi kroz tvar -ako je veća-veća je i brzina kojom tvar povodi toplinu

Podjela isparivača

• Ohmeda Tec 4,5 te Draeger Vapor 19.1 i Vapor 2.000 su isparivači s promjenjivim protokom koji su nadstrujni, izvan kruga, temperaturno kompenzirani i specifični za pojedine anestetike
• Kada ukupni protok plina uđe u ulaz isparivača, koncentracijski kontrolni kotač prilagođava količinu plina koja prolazi prema komori za isparavanje i onu koja je obilazi

• Plin usmjeren prema komori za isparavanje prolazi iznad tekućeg anestetika i postaje zasićen (izraz nadstrujni)
• Temperaturna kompenzacija znači da su opremljeni sredstvima koja automatski kompenziraju temperaturu i pomažu održavanju stalne koncentracije pare na različitim temperaturama

Shema str.422

Osnovni principi

Protok plina koji ulazi u isparivač dijeli se na dvije struje

• prvi dio, koji čini manje od 20% ukupnoga protoka plina, prolazi kroz komoru za isparavanje, gdje se obogaćuje i zasićuje parom anestetičkog sredstva
• Drugi dio izravno premošćuje komoru(by pass)
• Obje struje plina se spajaju u zajedničku na izlazu isparivača

Protok : pri protocima od 0,25 – 15 l/min ne bi trebalo doći do znatnog odstupanja od zadane koncentracije. pri protocima nižim od 0,25 l/min tlak koji nastaje u komori za isparavanje nedostatan je za potiskivanje molekula hlapljivog anestetika prema gore zbog relativno velike specifične težine Kod velikih protoka izlazne koncentracije su manje zbog nepotpunog miješanja i zasićenja komore za isparavanje

Temperatura:materijali koji imaju relativno veliku specifičnu toplinu i visoku toplinsku vodljivost koriste se za konstrukciju vapora, *bimetalne trake i zavojite pregrade unutar vapora odgovorne su za automatski temperaturno kompenzirajući mehanizam koji u komori održava stalan izlaz plina pri promjenama temperature

Povratni tlak

• povezan s ispiranjem sustava kisikom može izazvati više izlazne koncentracije inhalacijskog anestetika od prilagođenih:pojava poznata kao ispuhivanje
• noviji isparivači su relativno otporni na tu pojavu

Sastav nosećeg plina mijenja izlazne vrijednosti isparivača i do 10% manje ako je noseći plin oksidul, jer je topljiviji od kisika u halogeniranoj tekućini

Opasnosti

• Punjenje mora biti samo originalnom tekućinom – inače su moguća netočna očitanja i miješanje anestetika
• Interlock sustav onemogućava istodobno korištenje dvaju inhalacijskih anestetika
• Prevrtanje i curenje anestetika

Električni grijani isparivači pod tlakom

• Ohmeda Tec 6 strujno grijan i tlačen isparivač za desfluran(shema?)
• Primjeren za anesteziološke tehnike sa smanjenim protokom
• Stroj Datex Ohmeda ima tzv. Aladin kasetu-posebno konstruiranu jedinicu za doziranje i isporuku inhalacijskih anestetika
• Jedini ispravni monitoring plinova i inhalacijskih anestetika je njihova koncentracija u udahnutom i izdahnutom plinu

Anesteziološki ventilatori

Izvor energije: struja, plin (kisik ili oksidul) ili oboje-kod novijih (shema)

Prilagodljivost ventilacijskih karakteristika kod starijih su postojali vremenskim mehanizmom zadana frekvencija početka udaha i volumen ili oboje. Noviji su elektronički upravljani i vremenski prilagodljivi, a omogućavaju i asistirane moduse ventilacije npr. Primus, te se prilagođavaju promjenama tlakova u sustavu

Mjehovi

• uzlazni ili silazni- po smjeru kretanja u izdisaju
• Silazni imaju uteg koji ih povlači- ne prepoznaju pad tlaka u sustavu u slučaju raskopčavanja ili pukotine, već se zbog gravitacije nastavljaju gibati prema dolje- stvara se podtlak, sobni zrak ulazi u sustav i potiskuje se u dišni krug
• Uzlazni trebaju odgovarajući tlak punjenja anestetičkog plina da bi se nastavili gibati prema gore- što je nemoguće kod propuštanja plina u sustavu- pa su stoga sigurniji

Kompenzacija tlakova

• preko razdijelnog ventila koji u inspiriju odvaja struju dotoka svježeg plina prema balonu koji služi kao rezervoar, dok zadani inspiracijski volumen iz mijeha ulazi u sustav prema bolesniku.
• Kod ekspirija dok izdahnuti plin izlazi prema van, razdijelni se ventil otvara prema sustavu i svježi plin iz balona ulazi u dišni sustav, prema mijehu

Pneumatski ventilatori

• Kod starijih modela strojeva
• Kontrolne komponente su ovisne samo o dotoku plinova
• Silazni mjehovi, pneumatski pogon, pa se mogu rabiti i kada nema el. energije
• Samo kontrolirani modus ventilacije: zadani volumen i frekvencija
• Potisni plin (kisik ili mješavina sa komprimiranim zrakom) je potisna sila za pogon mijeha koji izvana tlači mijeh koji je ispunjen anestetičkim plinom kod udisaja
• Prilikom izdaha anestetički plin ulazi u mijeh i puni ga, dok potisni plin izlazi u atmosferu kroz rasteretni ventil koji je otvoren samo u izdisaju
• nedostatci:jedini alarm je alarm raskopčavanja koji nije baš pouzdan kod silaznog tipa mijeha, ograničen broj funkcija i kontrola, nema prilagodljivosti

Elektronički ventilatori

• Pneumatsko- elektronički pogon,
• dvostruki ventilacijski krug,
• mogućnost kontrole tlakova,
• prilagođavanje inspiracijskog volumena i frekvencije ventilacije, *uzlazni mijeh
• Nije samostojeći ventilator, sastoji se od dva glavna sklopa-kontrolnog koji čine elektroničke i pneumatske komponente i sklopa mijeha

Problemi i rizici ventilatora

• Pogrješke u dišnom krugu : raskopčavanja, pukotine, pogrješke ventila- prevelik dotok plina-barotrauma, opstrukcije- presavijanja, začepljenja, prejako vlaženje
• Problemi povezani s mijehom :propuštanje plinova- pukotina u mijehu, nepravilno namješteno kućište, neispravan odušak ventilatora,
• Problemi s kontrolnim sklopom :

mehanički- propuštanje unutar sustava, pogrješke u regulaciji i neispravni ventili. električki -prekid dotoka energije kontrolnom sklopu

Alarmi

• za oprez (Caution):MV, CO2, O2, puls
• za opasnost (Warning):prestanak disanja, izostanak tlaka ventilacije, prestanak ventilacije, povišena temperatura ventilacijskoga plina, visoke koncentracije inhalacijskog anestetika, niska koncentracija kisika, visoki tlak u dišnom sustavu, niska saturacija, izostanak pulsnog vala, pogrješke senzora za tlak
• Za nadzor (Advisory): pogrješke senzora za mjerenje tlakova, volumena, O2, CO2,raskopčavanje strojeva

Sustav za odvod anestetičkih plinova iz operacijske dvorane

• Količina plina koja se rabi za anesteziranje bolesnika premašuje potrošnju
• Smanjenje onečišćenja radnog okoliša osoblja
• Standardna oprema
• Sklop za skupljanje plinova-cijevi za odtok-vanjski odvod preko spojnog sklopa (sadrži sustav za odušak viška plina)
• Najčešće centralni odvod (vakuum)

Ventilacijski sustavi

• Tehnički elementi anesteziološkoga stroja kojima se plinovi dovode do bolesnika
  • Sastavljaju smjesu plinova iz različitih izvora-svježi ili izdahnuti plin
• Dostavljaju smjesu bolesniku
• Uklanjaju izdahnuti CO2
• Odvajaju anestetičke plinove iz atmosfere
• Pročišćavaju plinove

Podjela dišnih sustava s obzirom na funkciju

• Otvoreni : nemogućnost kontrole sastava anestetičkog plina koja se dostavlja bolesniku
• Poluotvoreni : izdahnuti plin se potpuno odstranjuje iz sustava, *a udahnuti plin je svježi- sastav inspiracijske smjese je sličan sastavu svježeg plina, a razlika nastaje zbog mrtvog prostora čija veličina ometa eliminaciju CO2 – povećanjem protoka se smanjuje primjesa izdahnutog plina- primjer Mapleson A-F sustavi
• Poluzatvoreni: dotok svježeg plina veći je od potrošnje, a manji od MV, te se višak izbacuje u atmosferu. Izdahnuti zrak se djelomično ponovno udiše- apsorber je obavezan-obrnuto proporcionalan odnos dotoka svježeg plina s ponovno udahnutom količinom plina-primjer su kružni sustavi
• Zatvoreni: volumen koji ulazi u sustav je jednak volumenu koji bolesnik potroši u određenom vremenu-apsorpcija CO2 i elektronička kontrola sastava plinova su imperativ

Podjela ventilacijskih sustava s obzirom na tehnička obilježja

• Bez povratnog udisanja

• • nemaju apsorber za CO2,cjelokupni izdahnuti plin se uklanja u atmosferu i nadomješta svježim plinom
  • imaju spremnik anestetičkih plinova-balon
  • Tehnički jednostavni, malog otpora protoku u sustavu
  • Sustavi po Maplesonu – slika
  • Kunov sustav je Mapleson F.tj Jackson -Reesov sustav
  • Protokom kontrolirani sustavi – ako protok svježeg plina nije dovoljno visok, eliminacija izdahnutih plinova će biti nepotpuna- sustavi od A-F su poredani prema rastućoj potrebi za protokom svježeg plina, koji uspješno sprječava ponovno udisanje alveolarnoga zraka

Sustavi za povratno udisanje (rebreathing systems)

• Nepotrošeni plin iz izdahnutog zraka se djelomično ili potpuno preusmjerava prema bolesniku tijekom udisaja, očišćen od CO2, uz primjesu određene količine svježega plina
• Spremnik za apsorber je glavno tehničko obilježje
• Kružni sustavi su najčešći
  

  
• Prednosti : relativno stabilna inspiracijska smjesa, manji gubitak topline i vlage, mogućnost rada s malim dotokom te posljedično smanjenje onečišćenja okoline
• Nedostatci : složenost sustava, posljedično veća mogućnost pogrješnog spajanja, raskopčavanja, začepljenja i propuštanja, neispravnost ventila, teška mobilnost

APL ventil (Adjustabile Pressure Limitation)

• s ručicom za promjenu između spontanog i strojnog ventiliranja
• služi ručnom prilagođavanju najvišeg dopuštenog tlaka unutar dišnog sustava
• Sastoji se od diska s oprugom koji stvara otpor u dišnom sustavu te tako regulira tlak
• Kod spontanog disanja ventil se otvara kad bolesnik u izdisaju poveća tlak u dišnom sustavu iznad prilagođenog
• Kod strojnog disanja omogućava kontrolirani izlazak plina u atmosferu ili centralni odvod

Apsorpcija CO2

• CO2 u izdahnutom zraku kemijski se veže za zrnca mješavine alkalnih metala i hidroksida zemnoalkalnih metala
• Najčešći je soda apsorber (soda-lime) i barijev apsorber (baralime)
• Soda-lime sadrži 1-4% NaOH, 1-4% KOH, 75-85% CaOH, te 14-18% H2O

100 g apsorbira oko 26 l CO2

• Egzotermnom reakcijom kod apsorpcije 1 mola CO2 oslobodi se 55,7 kJ topline i 1 mol vode
• Punjenje spremnika od jedne litre dovoljno je za otprilike 40- 60 sati anestezije( Baum, 2001.)
• Veličina zrnaca je izračun tako da stvaraju najmanji otpor i imaju najveću apsorpcijsku površinu- ako su zrnca veća protok plina je lakši, a apsorpcija je veća što je veća površina kojim CO2 prolazi
• Vlažnost u sustavu povećava otpor prolasku plinova pa filter i apsorber treba promijeniti i ukloniti vodu iz crijeva
• Potrošnja je povećana:
  • kod smanjenog dotoka svježeg plina – anestezija malim protocima
  • Maligne hipertermije
  • Hipertireoze
  • Povišene temperature i svih stanja s povećanim stvaranjem CO2
• Potrošnja je smanjena:
  • Kod hipotermije
  • krvarenja
• Indikatori za potrošenost apsorbera nisu pouzdan znak, već ispravan senzor za CO2
  

  

• Smatra se da je apsorber potrošen kad je u inspiracijskom plinu 1% CO2
• Promjenom boje upozoravaju na istrošenost npr.bijela u ljubičastu kod fenolftaleina... itd.
• Regeneracija se događa nakon stajanja na sobnom zraku- obratnom kemijskom reakcijom
• Interreakcije s inhalacijskim anestetikom su moguće- supstancija A: sevofluran+niski protok+barijev apsorber+ povećana temp.

Provjera anesteziološkoga stroja

• Svaki puta prije uporabe
• Preporuke FDA iz 1993. su najprihvaćenije u svijetu:
  • Provjeri opremu za hitnu ventilaciju(ambu-balon)
  • Ako je sustav spojen na boce,provjeri da li su bar do pola pune- otvori, zatvori boce
  • Provjeri centralni dotok plinova (manometri odčitavaju 5 bara)

Provjera početnog stanja niskotlačnog sustava

• zatvori ventile za kontrolu protoka i isključi isparivače te provjeri razinu napunjenosti i učvrsti zatvarač na otvoru za punjenje
• Provjera gubitaka u niskotlačnom sustavu
  • provjeri da li su glavni dovod i ventili za kontolu protoka isključeni zatim priključi sisaljku na zajednički izlaz plinova i pritišći balon za provjeru podtlaka dok potpuno ne splasne te provjeri da li ostaje potpuno kolabiran barem 10 sec.-otvori isparivač i ponovi sve a potom ukloni balon za podtlak i spoji dotok svježeg plina

• Umjesto testa s podtlakom europski proizvođači preporučuju tlačni test s povišenim tlakom i zatvorenim sustavom -tlak treba biti stalan kroz 1 min. I s propuštanjem manje od 175 mL u minuti
  • Uključi glavni prekidač i drugu potrebnu električnu opremu
  • Provjeri floumetre- pokušaj napraviti hipoksičnu mješavinu plinova i provjeri zbivaju li se odgovarajuće promjene te rade li alarmi

Provjera sustava za odvod plinova

• Provjeri ispravnost spoja
• Prilagodi vakuum za otpadne plinove
• Potpuno otvori APL-ventil i zatvori Y nastavak
• Provjeri da li s minimalnim protokom kisika rezervoar za odvod potpuno splasne, a da se tlak u apsorberu za plinove očitava kao 0

Provjera ventilacijskog sustava

• Kalibriraj kisik senzor: provjeri da li monitor očitava 21% na sobnom zraku, jesu li alarmi za kisik uključeni i rade li, te ponovno uključi senzor u krug i isperi dišni sustav s kisikom i zatim provjeri očitava li monitor više od 90%
• Provjeri početno stanje dišnoga sustava- prilagodi ručicu APL ventila na balon,te provjeri cjelovitost dišnoga sustava, apsorber za CO2,

• Provjeri propusnost dišnoga sustava : namjesti protok svih plinova na O ili minimum , zatvori APL ventil i začepi Y krak *uključi kisik i natlači sustav tlakom od 30 cm vode te provjeri ostaje li tlak stalan 20 sec. Zatim otvori APL ventil i provjeri opada li tlak

Manuelni i automatski sustavi za ventilaciju

• Provjeri ventilacijski sustav i jednosmjerne ventile : stavi drugi balon na Y nastavak – simulacija umjetnih pluća- prilagodi ventilacijske vrijednosti za idućeg bolesnika te prebaci na automatsku ventilaciju i uključi ventilator.Zatim prilagodi protok kisika na minimum a ostale plinove na O i provjeri punjenje mijeha i simuliranih pluća a potom prilagodi protok svježega plina na oko 5 L/min

• Provjeri adekvatno funkcioniranje jednosmjernih ventila : priključi dodatke dišnoga kruga i provjeri njihovu funkciju, uključi manuelnu ventilaciju, ventiliraj ručno i provjeri napuhivanje i ispuhivanje umjetnih pluća te odgovarajući osjet otpora i popustljivosti u dišnom sustavu