Aspiracija stranog tijela u dišni put

Sadržaj

mogućnost potpune opstrukcije dišnog puta, kao i potreba da se dišni put dijeli sa kirurgom, čine anesteziju za vađenje stranog tijela vrlo izazovnom, čak i za iskusnije anesteziologe

najčešće aspirirana hrana uključuje kikiriki, grah, koštice od lubenice i kokice; kikiriki je najčešći i može biti težak za vađenje iz dišnog puta zbog tendencije da se izmrvi prilikom pokušaja vađenja, a grah je problematičan zbog pojave bubrenja nakon što dospije u dišni put, što vodi daljnjoj opstrukciji i edemu

ostale stvari koja se najčešće aspiriraju uglavnom su dijelovi plastičnih igračaka i malene kovanice koje češće aspiriraju starija djeca

aspiracija stranog tijela može se prezentirati na različite načine, ovisno o vrsti opstrukcije: kod supraglotične i glotične opstrukcije obično nalazimo stridor, dok se kod subglotične opstrukcije češće javlja zviždanje u prsima (wheezing)

od ostalih simptoma mogu se javiti kašalj, gušenje, pojačano slinjenje, retrosternalni bolovi, cijanoza za vrijeme igre ili hranjenja

na aspiraciju stranog tijela treba posumnjati i kod svakog djeteta sa dispnejom ili sa plućnom infekcijom koja ne odgovara na standardne intervencije

kod parcijalne opstrukcije dišnog puta dolazi do poremećaja ventilacije poststenotičkih dijelova dišnog sustava:
- kod insiracijske ventilne stenoze zrak za vrijeme inspirija potiskuje strano tijelo nasuprot edematozno promijenjene sluznice, što ima za posljedicu lošu ili nikakvu ventilaciju distalnih dijelova. Ekspiracijski zrak može izlaziti; zbog toga poststenotički dijelovi u konačnici postaju atelektatični. Opasnost inspiracijske ventilne stenoze leži u mogućnosti potpune opstrukcije bronhalnog sustava, do koje može doći ako pri kašljanju strano tijelo biva izbačeno u traheju i ponovno aspirirano u suprotni bronh. U tom slučaju imamo opstrukciju jednog bronha zbog jakog edema sluznice, a drugog zbog novonastale aspiracije stranog tijela.
- kod ekspiracijske ventilne stenoze strano tijelo se nalazi distalno od otekline. Udahnuti zrak može strujati u zahvaćeni dio pluća, ali ne može biti izdahnut. Posljedica toga je zarobljavanje zraka distalno od stranog tijela,tj. nastanak emfizema, a mogu uz to nastati i pneumotoraks, medijastinalni i kožni emfizem

kao i kod svake bolesti ili poremećaja i kod aspiracije stranog tijela važno je započeti dijagnostički postupak sa anamnezom ili heteroanamnezom i fizikalnim pregledom, ako to dopušta kliničko stanje bolesnika

važno je imati na umu da se kod aspiracije stranog tijela gušenje anamnestički nalazi u oko 80% slučajeva (izostanak simptoma gušenja ne znači da nema aspiracije stranog tijela!!!)

važna je i RTG dijagnostika, ali je i tu važno znati da je u prva 24 sata nakon aspiracije stranog tijela u oko 2/3 slučajeva RTG snimka pluća NORMALNA!!!

kod inspiracijske ventilne stenoze, pri forsiranom inspiriju medijastinum biva pomaknut na bolesnu stranu, a istovremeno se vidi i visok stav ošita

kod ekspiracijske ventilne stenoze, na vrhu ekspirija na zahvaćenoj strani nastaje nadtlak, tako da medijastinum biva gurnut prema zdravoj strani

kod suspektne ili potvrđene aspiracije stranog tijela u dišni sustav, rigidna bronhoskopija je zlatni standard
rigidna bronhoskopija omogućava kontrolu dišnog puta, dobru vizualizaciju i manipulaciju stranog tijela uz pomoć različitih hvataljki
uvod u anesteziju može biti inhalacijski ili intravenski
ako postoji izrazita stenoza dišnog puta, trebalo bi svakako održati spontano disanje, a u tom slučaju provodi se inhalacijski uvod bez mišićne relaksacije i po mogućnosti bez dušičnog oksidula
inhalacijski uvod i spontano disanje je također važno kod postojanja ventilnog mehanizma; bolesnik se nesmije ventilirati zbog povećavanja količine zarobljenog zraka, što za posljedicu može imati pomak medijastinuma i depresiju cirkulacije sve do kardijalnog aresta!!!
da bi se smanjila opasnost od napinjanja, prije uvođenja bronhoskopa može se dati lidokain 1 mg/kg ili se lidokain-sprejom poprska grkljan i dušnik
ako ne postoji jaka opstrukcija dišnog puta i ventilni mehanizam, uvod u anesteziju može biti intravenski sa ili bez mišićne relaksacije i ventilacije
za postoperacijsku profilaksu sluzničkog edema u području glotisa, dušnika i bronha preporučuje se davanje prednizolona i.v. 3-5 mg/kg